Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica

školska godina 2019/2020.godina

rujan

Nova školska godina počinje 9.09.2019.

POŠTOVANI  RODITELJI!

NASTAVA ĆE SE ODVIJATI ISKLJUČIVO U JUTARNJOJ SMJENI I TRAJE  ZA ODGOJNO- OBRAZOVNE SKUPINE I NIŽE RAZREDE OD 8.00. – 12.30. SATI, ZA VIŠE RAZREDE 8.00 - 13,15

UČENICI KOJI DORUČKUJU TREBAJU DOĆI NA DORUČAK U 7.30 SATI.

ZBOG SIGURNOSTI  DJECE I NESMETANOG RADA ŠKOLA ĆE SE ZAKLJUČAVATI U 8.00 SATI.

UČENICI KOJI KORISTE USLUGE POLUDNEVNOG BORAVKA OD PONEDJELJKA DO ČETVRTKA OSTAJU U STRUČNIM PROGRAMIMA DO 16.OO SATI, PETKOM OSTAJU DO 15,00 SATI.

NENAJAVLJENI ULAZAK U ŠKOLU NIJE DOZVOLJEN ZA VRIJEME ODVIJANJA NASTAVE I PROGRAMA BORAVKA.U SLUČAJU POTREBE RODITELJI MOGU NAZVATI NA SLUŽBENI TELEFON 091/ 396 39 39

                                                                                        Ravnateljica:

                                                                     Nikolina Vučković  Barišić, prof.def.

prosinac

Zimski odmor od 23.12.2019. - 13.01.2020.

ožujak

22.03.2020. Kako se nositi sa korona virusom?

Novonastale i neočekivane životne situacije za mnoge od nas  su izazov u kojem se teško snalazimo s promjenama i okolnostima koje nisu u potpunosti pod našom kontrolom. Slično je i u aktualnoj situaciji s korona virusom kada se osnovne preporuke odnose na izolaciju od većine uobičajenih aktivnosti i fizičkih kontakata što vodi promjeni ustaljenog životnog ritma, a smanjivanje socijalnih kontakata za kojima imamo potrebu čini nas ranjivijima i izloženiji ma rizicima za mentalno zdravlje. Dakle, situacija u kojoj živimo proteklih nekoliko tjedana, osim za fizičko zdravlje, predstavlja rizik i za mentalno zdravlje, koji nikako ne smijemo zanemariti.

Različita istraživanja psiholoških posljedica „karantena“, odnosno socijalnih distanciranja i izolacija na duže vrijeme pokazuju značajne negativne posljedice u obliku straha, bijesa, nametljivih misli, osjećaju bespomoćnosti, beskorisnosti i gubitka kontrole. Ono što još dodatno pojačava stres u situaciji koju trenutno živimo su prije svega neadekvatne i neprovjerene informacije koje se šire društvenim mrežama, dosada koja se može javiti, pitanja oko financijske ugroženosti, otežano dolaženje do stvari potrebnih za kućanstvo – ili, također sasvim dovoljno za osjećaj panike, informacije o nedostupnosti i manjkavim policama u dućanima koje vrlo intenzivno kruže društvenim mrežama.  Slijedom navedenog, niže u tekstu donosim nekoliko misli o tome kako izvući najbolje iz samoizolacije.

Za početak, imajte na umu da ostankom u svojim kućama činite uslugu društvu, pomažete drugima, dajete svoj doprinos smanjivanju vjerojatnosti da se drugi ljudi razbole i da se zaraza širi puno većom brzinom nego što ju sustav može držati pod kontrolom. Pokazujete društvenu odgovornost i ako razmišljate na ovaj način, moći ćete održati samopoštovanje i osjećaj korisnosti i vlastitog doprinosa.

Ostanite aktivni i uspostavite rutine

Različite aktivnosti, rutine i struktura daju mogućnost predvidivosti i smanjuju bespomoćnost te donekle vraćaju osjećaj da stvari koliko toliko imamo pod svojom kontrolom. U neizvjesnoj situaciji, to pruža stabilnost i sigurnost.

Društveni kontakt je važna aktivnosti i iako se treba suzdržavati od fizičkih socijalnih kontakata, važno je uspostavljati i održavati socijalne odnose, a to je danas, srećom i zahvaljujući društvenim mrežama, olakšano i dostupno.

Ono s čime se isto u velikoj mjeri borimo u ovim okolnostima su i zabrinjavajuće, nametljive misli i veoma je važno preuzeti kontrolu nad njima. Za početak, dobro je znati da su takve misli normalne, ali ako zauzimaju previše prostora, trebamo početi vježbati bolje ih kontrolirati. U tom kontekstu važno je ograničiti informacije koje primamo sa portala i raznih društvenih mreža. Drugim riječima, budući da je svijet pun dezinformacija, a situacije kao ova s korona virusom su plodno tlo za njihovo razvijanje, dobro je izbjegavati neregulirane internetske izvore i pratiti struku. U svim zastrašujućim okolnostima koje život donosi važno je biti informiran, ali provjerenim informacijama, činjenicama jer bez njih anksioznost raste, a mašta eskalira i stvara različite scenarije. Informacije nas pripremaju i pomažu da u kriznim situacijama budemo smireni i usredotočeni. Međutim, važno je i ne previše se opteretiti praćenjem medija, vijesti, društvenih mreža, komentara. Nekoliko novosti i informacija na dan je dovoljno jer preveliko uživljavanje i trošenje vremena na loše vijesti utječe negativno i ne pomaže nam da ostanemo mirni.

„Odgodite brigu“

Možda smiješno, ali može biti korisno da ne dajete brizi previše prostora. Odredite si vrijeme u danu, 10-15 minuta kada ćete brinuti kako želite. I kada se misli pojave izvan tog vremena, možete ih „odgoditi“ i reći si, primjerice: „To je nešto o čemu razmišljam u svoje vrijeme za zabrinutost, ne sada“. Važno je pri tome da, ako se taj scenarij ponovi nekoliko puta, on postaje automatski i tako smanjujemo količinu brige i loših misli što nam pomaže ostati pozitivnima. Pokušajte si ne postavljati vrijeme za brigu kasno u noć ili pred spavanje, to bi moglo dodatno opteretiti.

I na kraju, u vremenu i užurbanom načinu života kojim danas svi živimo, možda je ovo prilika da posvetimo više pažnje onima koje volimo, provedemo s njima više vremena, razgovaramo, čitamo knjige koje inače nismo stigli pročitati, gledamo serije i filmove, vježbamo i iskoristimo ovo vrijeme za rad na sebi i vlastitom unapređenju i možda usvajanju nekih novih vještina koje su nam, na sreću, dostupne preko internetskih kanala.

Zapamtite, virus i ova situacija, kako god teška bila će proći, ali ono što možemo naučiti i što može ostati iza njega je razvijenija društvena odgovornost, empatija, tolerancija i briga.

Sretno!

               Jelena Klopotan, psiholog

Korisni linkovi: